Poll

Preferiram četku od:

sintetičkog vlakna
5 (50%)
svinjske čekinje
0 (0%)
konjske dlake
0 (0%)
jazavičje dlake
2 (20%)
uživam u različitosti
3 (30%)

Total Members Voted: 10

Author Topic: Četka za brijanje sve na jednom mjestu: Poglavlje I Istorija četke za brijanje  (Read 22428 times)

Offline Duskos

  • Veliki Majstor brijanja
  • ****
  • Location: Niksic
  • Posts: 191
  • Thanked: 202 times


Nijesam u zadnje vrijeme zbog tone obaveza bio naročito aktivan pa reko da malo zašiljim olovku i nešto privrijedim.

Vjerovatno većina vas ovo već zna, i sigurno je da sam ponovio nešto od onoga što je prethodno već pisano na ovu temu, međutim, stvarajući ovaj  post rukovodio sam se željom da će zbog novih članova biti zgodno da što više korisnih informacija o četkama bude sabrano na jednom mjestu.
Ukoliko se sa nečim ne slažete, ukoliko smatrate da sam nešto pogrešno naveo, ili pak izostavio, molio  bih da pomognete i da tako dobijemo jedan sveobuhvatan i nadam se koristan post.

kao i uvijek krećemo sa malo Istorije

NASTANAK I ISTORIJA
Već nekoliko stotina godina, tokom kojih joj je popularnost rasla i opadala, četka za brijanje je nezamjenljivi dio arsenala svakog iole ozbiljnog brijadžije.
Faktografija o razvoju četke za brijanje poprilično je opskurna i trebalo je muke da prikupim kakvu-takvu kredibilnu građu da bih rekonstruisao makar okvirnu hronologiju nastanka i razvoja. Neka vas zato ne čudi što je dosta datuma dato okvirno budući da nisu mogli biti nesumnjivo potvrđeni
Najveći broj dostupnih istorijskih referenci ukazuje da nastanak četkice za brijanje možemo smjestiti u 18. vijek u Francuskoj, međutim, nekoliko drugih izvora prije tog datuma ukazuje ne samo na drugi vremenski okvir, već i na nekoliko drugih zemalja širom svijeta, tako da je veoma teško reći sa sigurnošću, odakle kada i kako se četkica za brijanje pojavila. Ono što možemo sa sigurnošću tvrditi - zajedno sa nastankom današnjeg oblika britve koji se desio otprilike u isto vrijeme – pojava četke označila je revoluciju u brijanju.
Prije toga, ukoliko ste željeli da se obrijete morali ste otići  kod berbera ili na depilaciju, gdje su uz upotrebu odgovarajućih krema bukvalno čupali dlake sa lica. U Berbernicama su kao sredstvo za pravljenje pjene i njeno nanošenje na lice korišćeni morski sunđeri ili neko slično sredstvo. Berber bi vlažan sunđer utrljao u sapun, potom ga stisnuo i dobijenu  pjenu nanio na lice mušterije.
Ranih 1800-tih pronalazak i sticanje popularnosti brijača na preklop omogućio je lakoću brijanja kod kuće. Srećniku koji je bio dovoljno privilegovan da posjeduje brijač više nije bilo potrebno da posjećuje berbera zbog rutinskog brijanja. Ukoliko je još dotični htio da doživi iskustvo i uživanje berberskog brijanja morao je uložiti u četku za brijanje, koja je ubrzo postala sastavni korak brijadžijske rutine kod kuće.
Četke kakve danas znamo izmišljene su prema većini izvora u XVIII vijeku, a njihov trag možemo pratiti do  otprilike 1750-ih, kada su u Francuskoj nastale prve četke za brijanje od jazavčeve dlake.  U svom djelu "Hiljadu brada: kulturna istorija dlake na licu“, Alan Peterkin (One thousand beards: a cultural history of facial hair, Allan Peterkin) navodi da je  četka za brijanje izmišljena u Francuskoj 1748. Francuzi četke za brijanje inače zovu “blaireau” iliti jazavac.
U svojoj poslovičnoj pedavosti, roveći po forumima i dostupnoj literaturi, našao sam i drugačije tvrdnje koje su potkrijepljene i određenim dokazima, a koji upućuju na zaključak da je moguće da se četka za brijanje pojavila još i ranije.
Na primjer, katalog za 2011 god. za  "Van Otterloo Collection"  putujuću izložbu prikazuje sliku pod nazivom „Berber-hirurg njeguje seljakovo stopalo",  datiranu oko 1649-50 slikara Ajzaka Koedijka (Eijk and Rose-Marie van Otterloo Collection- Isaack Koedijck: barber surgeon tending a peasant's foot).

 U jednom uglu slike je čekinjasti objekat koji kustos opisuje kao  četku za brijanje. To bi starost četki za brijanje pomjerilo u 1649, a ne 1748.

Prema engleskom izvoru koji je objavljen 1830. [Pulleyn, William. The etymological compendium.], "Prije 1756 godine bio je uglavnom običaj da se sapunica nanosi rukom, ali francuskim berberi negdje u to vrijeme donijeli su četku. Postojala je čak jedna stara izreka: Dobra pjena je pola brijanja."
U svom djelu “Topografija Londona” Džon Tomas Smit (John Thomas Smith – Topography of London) navodi:
"Zabavni i poštovani gospodin Thomas Batrich, berberin, iz Drury-lane, obavijestio me, da je prije 1756 godine, generalno običaj bio da se sapunica nanosi rukom, ali da su francuski berberi, otprilike baš o tom periodu donijeli četke.“
Dopisnik je napisao sledeće za Gentlemans magazine : „dovoljno sam star da se sjećam vremena kada su brijanje u ovom kraljevstvu radili isključivo berberi. Ono o čemu pričam dešavalo se prije otprilike šezdeset godina,  u kom trenutku su  brijači za gospodu (misli se na britve) bili slabije rasprostranjeni. Ekspeditivnost je tada bila prvenstvena odlika berbera, koji su nanosili pjenu na lica svojih mušetrija rukama, jer delikatna uglađenost četke još nije bila uvedena. Nanošenje pjene na lice je završeno, berber je odbacio pjenu,  koja  mu se lijepila na dlanovima neobičnim trzajem ruke koji izaziva pucketanje zglobova prstiju, što je bio brži način čišćenja ruku od korišćenja peškira u tu svrhu; Što se "pucanj" jače čuo, to je berber  više dizao sebe u svojim očima, a time i u očima svog bratstva.“
U "Namještaj naših predaka, Tom 2"  Ester Singlton i Rasel Sturžis ("The furniture of our forefathers, Volume 2", Esther Singleton and Russell Sturgis) navode da četke za brijanje  datiraju iz 1756. i 1761. godine
Kad god tačno da je četka za brijanje stigla u Englesku, do početka 19. vijeka bila je uobičajen dio pribora i krenula je u pohod dalje po svijetu.  Oko 1800. kada je dizajn sklopivih brijača (britva) postao praktičniji omogućavajući muškarcima da se obriju, a da u tu svrhu ne moraju posjećivati berbera, četka za brijanje  postaje statusni simbol, a skupa ili ekscentrična četka je bila način da se izrazi personalitet ili čak i bogatstvo.
U odlomku iz "Mechi's Catalogue of Cutlery"  (Od 1800  po Google, ali najvjerovatnije oko 1830), nalazimo četke za brijanje i nanošenje  pjene na lice. Pisac dalje opisuje čišćenje brade prije brijanja, preporučuje  tehnike stropovanja, propisuje pre-shave ulje za osjetljivu kožu, preporučuje  brijanje hladnom vodom, i opisuje zatezanje kože. Autor takođe preporučuje dvije prakse koje su danas zastarjele: brijanje odmah nakon izlaska iz kreveta, i ostavljanje ekstra pjene da se akumulira u četci.
Do 1867. godine, po navodima Caroline Vells Healei Dall, formiranje lepezastih čvorova od jazavčeve dlake (iliti fan  shape)  bila  je dobro plaćena nadnica za žene koje su pravile četke.
Po svemu sudeći, najstariji aktivni proizvođač četaka za brijanje je Plisson, sa proizvodjom koja datira iz 1808. godine, Kent posluje od 1777., ali je počeo da pravi četke za brijanje oko 1850. Ronney je počeo proizvodnju u Irskoj krajem 18 vijeka, ali kada tačno, nije moguće utvrditi, budući da su u požaru (negdje oko 1800-te) stradale sve knjige
Tokom Prvog svjetskog rata, neprijateljstva prekidaju ustaljenu liniju dobavljanja svinjske i jazavčeve dlake iz Njemačke. Do 1916 četkari u SAD okreću se crnim vlaknima porijeklom iz Kine, gradacije poznate kao "Rachto"  Međutim svinjska dlaka bilo kog nivoa kvaliteta je u deficitu u SAD. Tokom ovog perioda neki proizvođači su počeli da koriste konjsku dlaku.
Do 1921, mnogi Amerikanci koriste široko dostupne i jeftine četke od konjske dlake. Međutim, strah od antraksa i smrtnih slučajeva povezanih sa njim, udaljio je četke od konjske dlake sa tržišta na mnogo godina.
Ovaj događaj i dva krupna istorijaska događaja koji će uslijediti (a od kojih ni jedan nema direktne veze sa brijanjem  ) otvoriće put za nastanak nove familije četaka za brijanje: sintetičkih četaka. Prvi događaj bio je otkriće sintetičkih vlakana, poznatih kao najlon, 1935.    Drugi je bio početak drugog svetskog rata.   
Godine 1941. Japan je preuzeo punu kontrolu nad Mandžurijom i praktično eliminisao trgovinu prirodnim vlaknima sibirskih konja i svinja između Rusije i Kine. Ova vlakna su korišćena za izradu svega i svačega:  od konopaca do četaka za brijanje. Bez obzira na trgovinska ograničenja, Kinezi i Japanci svejedno nijesu htjeli da iz Rusije uvoze  svinjsku i konjsku dlaku. Razlog za to je, navodno, kontaminiranost antraksom i to da nijesu bile bezbjedne za korišćenje.
Da bi riješili problem, japanci usvajaju novootkrivena sintetička vlakna za proizvodnju raznih proizvoda, uključujući i četke za brijanje.
Sintetičke četke i to sa dobrim razlogom, nijesu stekle mnogo popularnosti na početku. Najlonska vlakna bila su gruba, hladna i nisu mogla zadržati vodu. Četke od vještačkih vlakana su ostale inferiorne u odnosu na četke od prirodnih vlakana i niko se nije brinuo da ih poboljša u narednim godinama iz jednog specifičnog razloga: izuma  pjene za brijanje u konzervi.
Kako je pjena za brijanje sticala popularnost, upotreba četke za brijanje proporcionalno je opadala. Tokom narednih decenija, "poboljšanja" karakteristika  pjena za brijanje i uvođenje gelova za brijanje zakovali su, činilo se,  poslednji ekser u kovčeg četkama za brijanje. Njihova upotreba je uglavnom ograničena na hard - kor evropske ljubitelje brijanja i nekoliko kompanija koje su uspjele da opstanu zahvaljujući njima. Ove su brijadžije, međutim, imale malo interesa za korišćenjem sintetičkih četki za brijanje, oni su imali pare i stav da kupuju najkvalitetnije četke od prirodnih vlakana.
Taman se činilo mrka kapa, a onda opet dva događaja, doduše ne tako krupna kao prva dva, i opet bez direktne veze sa brijanjem okreću priču u drugom smjeru: stvaranje lateks sintetičkih vlakana sa boljim svojstvima zadržavanja tečnosti i rast popularnosti kozmetičkih četkica sa mekšim vlaknima koja su sposobna da ravnomjerno nanose šminku. Ovim su otvorena vrata za strahovit razvoj sintetičkih četkica za brijanje.  U relativno kratkom periodu došlo je do prave revolucije. Kada je popularnost tradicionalnog brijanja počela opet da raste ranih 2000-ih, sintetičke četke sa brijanje počinju da krče put koracima od sedam milja.
« Last Edit: June 07, 2019, 07:40:16 AM by Duskos »


 

Offline nevermind89

  • Doktor za brijanje
  • *****
  • Location: Novi Sad
  • Posts: 473
  • Thanked: 106 times
    • Email
Re: Istorija četke za brijanje
« Reply #1 on: January 26, 2018, 03:32:08 PM »
Kao i uvek post vredan naslovne strane foruma. Svaka čast.

Sent from my Redmi Note 4 using Tapatalk

 

Offline Neša

  • Doktor za brijanje
  • *****
  • Location: Novi Beograd
  • Posts: 566
  • Thanked: 227 times
Re: Istorija četke za brijanje
« Reply #2 on: January 26, 2018, 05:57:36 PM »
Hvala na lepom i edukativnom postu. Bilo mi je zadovoljstvo i uživanje da ga čitam.
Volim kada brijanje predstavlja uživanje.
 

Offline Limoozina

  • Doktor za brijanje
  • *****
  • Location: Beograd, Srbija
  • Posts: 770
  • Thanked: 302 times
    • Email
Re: Istorija četke za brijanje
« Reply #3 on: January 26, 2018, 06:16:32 PM »
Bio je jedan preloman trenutak u istorijatu razvoja cetkica za brijanje. Naime, 1918. u vreme kada je harao spanki grip, otkriveno je da se virus izmedjuostalog prenosio konjskom dlakom. To je unazadilo industriju izrade cetki od konjske dlake, sto se i danas vidi u odnosu ponude na trzistu.
 

Offline stanisinjo

  • Majstor brijanja
  • ***
  • Location: Podgorica
  • Posts: 103
  • Thanked: 28 times
    • Email
Re: Istorija četke za brijanje
« Reply #4 on: January 26, 2018, 06:46:41 PM »
Dule, doktoriski tekst kao i uvijek, svaka cast! Ovakvi tekstovi oplemenjuju forum.

Sent from my SM-G930F using Tapatalk

 

Offline nuur

  • Global Moderator
  • Doktor za brijanje
  • *****
  • Location: Вожд
  • Posts: 3120
  • Thanked: 731 times
  • Ким Џонг НУУР
Re: Istorija četke za brijanje
« Reply #5 on: January 26, 2018, 06:48:52 PM »
Хоћемо још!  :D

Напредак синтетике је невероватан. Питам се - може ли још уопште напредовати од овога сада што имамо?  ???
''Нека. Волим да имам на стању.'' - Мобајк
 

Offline Limoozina

  • Doktor za brijanje
  • *****
  • Location: Beograd, Srbija
  • Posts: 770
  • Thanked: 302 times
    • Email
Re: Istorija četke za brijanje
« Reply #6 on: January 26, 2018, 06:55:20 PM »
Хоћемо још!  :D

Напредак синтетике је невероватан. Питам се - може ли још уопште напредовати од овога сада што имамо?  ???
Mozda neke baterije? Grejanje pene u loftu? Smrt skatlovima??
 

Offline pj3r

  • Doktor za brijanje
  • *****
  • Posts: 457
  • Thanked: 140 times
    • Email
Re: Istorija četke za brijanje
« Reply #7 on: January 26, 2018, 07:55:15 PM »
Bravo, bravo! Odličan tekst!

Poslano sa mog EVA-L19 koristeći Tapatalk

 

Offline nuur

  • Global Moderator
  • Doktor za brijanje
  • *****
  • Location: Вожд
  • Posts: 3120
  • Thanked: 731 times
  • Ким Џонг НУУР
Re: Istorija četke za brijanje
« Reply #8 on: January 29, 2018, 05:46:16 PM »
''Нека. Волим да имам на стању.'' - Мобајк
 
The following users thanked this post: Dragce

Offline Duskos

  • Veliki Majstor brijanja
  • ****
  • Location: Niksic
  • Posts: 191
  • Thanked: 202 times
Četka za brijanje (sve na jednom mjestu)- poglavlje II- funkcija
« Reply #9 on: February 27, 2018, 04:26:55 PM »
FUNKCIJA:
Četka za brijanje je posebna vrsta četke namjenski izrađena da se koristi kao sredstvo za nanošenje sapuna ili kreme za brijanje na lice.
Zbog modernizacije (ja ću reći i zaglupljenosti izazvane marketingom) proizvodi za brzu i laku jednokratnu upotrebu, kao što su pjena za brijanje, dobijaju na popularnosti, dok je četka postala pomalo zastarjela. Po opštem običaju vaskolikog čovječanstva, tek nakon dugog hodanja stranputicom, pogledavši preko ramena, muškarci konačno počinju da shvataju značaj brijanja,  brige o koži, a samim tim i četke. Svjetlost pozornice za četku za brijanje se ponovo upalila.
Kada jednom počnete da koristite četku za brijanje, nikada (bar se meni tako čini) se nećete vratiti konzervi. Mnogo je efikasnije, uz korišćenje manje količine kreme za brijanje za bogatu i toplu pjenu, a tu je i manje otpada i manje limenki što je zelenija alternativa (argument za žene). Za one koji žele da koriste sapun za brijanje  ili kremu, četka je neophodna.
Svrha četke je četvorostruka: 
- Stvara bogatu i toplu pjenu umućavanjem vazduha u kreme za brijanje ili sapune.
- Omekšava i podiže dlake na licu.
- Dodaje toplotu na kožu za vrijeme procesa brijanja koji pomaže otvaranju pora i podmazivanju kože.
- Nježno odmašćuje površinu kože i oslobađa je od mrtvih ćelija.
Svima koji misle da se prsti i konzerva mogu nazvati brijanjem:
Zahvaljujući velikom broju svojih vlakana četka za brijanje  je najbolji način da se generiše topla i masna pjena. Bogata sapunica je važna jer štiti i podmazuje kožu. Isto tako, nježno trenje čekinja na vašem licu dok u postupku „sapunjanja“ priprema pjenu i vašu kožu, omekšava bradu i otvara pore. Četka pomaže usmjeravanju pravca vaših dlaka dok su opuštene u porama, pripremajući ih za sječivo. Četka je idealna za obezbjeđivanje adekvatne vlage na licu tokom brijanja: upija i transportuje vlagu ( zbog čega se i natapa prije brijanja) kroz vlakna na kožu i bradu. Ovo je daleko efikasniji metod ovlaživanja kože od sakupljanja vode u rukama i kvašenja lica tokom brijanja, što je ono što treba da uradite bez četke. Konačno, četka daje blagi piling i uklanja mrtve ćelije sa površine kože, nešto što prsti sami po sebi ne mogu da urade.
Recite ovo ljubiteljima konzervi  ;)
 
The following users thanked this post: Meraklija, machineton, Limoozina, floyd, djepeto, Bokalika

Offline Duskos

  • Veliki Majstor brijanja
  • ****
  • Location: Niksic
  • Posts: 191
  • Thanked: 202 times
Četka za brijanje (sve na jednom mjestu)- poglavlje III- anatomija
« Reply #10 on: February 27, 2018, 04:29:02 PM »
ANATOMIJA ČETKE
Vjerovatno ne postoji ni jedan predmet u tradicionalnom wet shaving arsenalu koji nudi toliko izbora i opcija kao  četka za brijanje. Sa cijenama u rasponu od 2.00€ pa do  onoliko koliko je neko spreman da plati, i opisima proizvoda koji zapravo govore veoma malo o  karakteristikama četke, postaje gotovo nemoguće napraviti izbor.
Generalno,  četke za brijanje, kao i većina stvari, uklapaju se u jednu od dvije kategorije: četka koja vam treba, i četka koju želite. Ja ću se baviti prvom kategorijom budući da je poslednja daaaaaaleeeeeko subjektivnija, a izbor kod nje vođen daleko više srcem nego  glavom.
Četka za brijanje se sastoji od dva osnovna dijela: drške i čvora, što je termin za svežanj dlaka ( mada nekad i za sam kraj čvora gdje su dlake slijepljene zajedno).

Prvo o dršci:
Materijal
Kao materijali za  izradu drške danas preovlađuju drvo, metal i sintetički materijali. Suštinski, za izradu drške se može korstiti sve što je čvrsto i otporno na vodu. U prošlosti je bilo moguće kupiti četku sa drškom mnogo egzotičnijeg porijekla, kao što je slonovača, rog, kristal, porcelan, u cjelosti napravljenu ili “samo” sa ukrasima od dragocjenih metala, ili bilo čega drugog što bi kupčeva mašta mogla da izmisli. Kod većine slučajeva motivacioni faktor u odluci o kupovini bila je drška i poruka koju ona šalje o korisniku ili osobi koja je dala korisniku kao poklon. Četka je tako od predmeta za svakodnevnu upotrebu postala simbol statusa, sredstvo namijenjeno  da učvrsti kod korisnika ili bilo koga ko ju je vidio, vlasnikovo pravo mjesto u svemiru, i da to čini na redovnoj dnevnoj bazi. Danas u ovu srhu uglavnom koristimo automobile ili žene u krajnjoj liniji, mada SOTD često predstavljaju ličnu kartu brijadžije baš u ovom pravcu.
Današnje drške četkica imaju tendenciju da budu praktične i utilitarne. Preovlađujući faktori pri odluci o kupovini je (ili bar morao biti)  dlakavi dio četke  (kvalitet čvora :-) ) i materijal drške, dok je dizajn prešao na zadnje sjedište. Što se materijala tiče daleko najpopularnije drške danas su sintetičke. To može biti bilo koji od brojnih materijala: najlon, plastika, mikarta, ili bilo koji drugi moderni kompozit. Svaki od njih će poslužiti svrsi podjednako dobro i izbor između njih predstavlja isključivo stvar ličnih estetskih kriterijuma. Prednosti sintetike su otpornost na vlagu, beskrajan izbor boja  i otpornost na lom. Ručke od drveta mogu biti malo problematične. Nije neobično vidjeti da se drvena ručka rascijepi sa strane od vrha do dna. Najčešći uzrok je  upijanje vlage i može se spriječiti pravilnim odnošenjem prema četki, tako što ćete je propisno osušiti i ostaviti u "čvor-nadolje " položaju nakon upotrebe. Drške od farbanog drveta čini se da su sklonije pucanju nego ručke od “čistog” drveta. Drvene drške nude neodoljivu ljepotu strukture drveta i "prirodni materijal" faktor koji mnogi vole.  Metalne drške obično su napravljene da odgovaraju  brijaču ili brijačkom setu. Po mom subjektivnom sudu sem esteskog stanovišta (koje je, opet ću ponoviti, apsolutno subjektivno) ne postoji nikakva prednost na strani četaka sa metalnom drškom, čak (po meni) naprotiv, one zahtijevaju malo više vođenja računa prilikom upotrebe, naročito kada se koriste sa osjetljivom ili lako lomljivom šoljom ili posudom. Nepažnja može dovesti do čipova, pukotina ili potpunog gubitka posude- ovo posebno strogo naglašavam vlasnicima vintage posuda. Grnčarija ili keramika stara 50 i više godina proporcionalno starosti i izlaganju vrućoj vodi i promjeni temperature sredine kroz dugi vremenski period, nema istu otpornost i nemojte rizikovati da nepažnju platite gubitkom posude za koju se nerijetko veoma vežete. 
Generalno govoreći, šta izabrati za rukohvat je najviše stvar ličnog ukusa. Realno, materijal drške više će uticati  na cijenu, a manje na performanse četke sem u slučaju krtih materijala koji zahtijevaju povećanu pažnju u čuvanju i održavanju.   
Konstrukcija:
Kada je u pitanju konstrukcija, drške mogu biti izrađene ručnom odradom ili glodanjem na strugu punog komada materijala ili pak, izlivanjem u odgovarajućem kalupu (izuzetak su četke od stakla i keramike koje koliko ja znam rade samo tri proizvođača is vat tri iz italije: Nero Ardesia Luxury Shaving pravi drške od murano stakla, Pantarei pravi drške od keramike (ko je trapav i sklon da ispusti četku ja bih savjetvao da preskoči), a Tommasso Ratano (Botega del Borgo)  ima divnu liniju četaka od jedne posebne vrste kamena.  Način izrade uslovljava da je unutrašnjost četke od punog materijala, (što opet uslovljava bušenje kanala, u koji se postavlja čvor), ili djelimično ili potpuno šuplje unutrašnjosti.
Ukoliko je u pitanju izrada iz punog materijala počinje se sa tzv “blankom” u kome se buši kanal.
Ukoliko je četka pak izlivana i iznutra šuplja, na kanalu se pravi Shelf. To je dio urađen sipanjem lijepka ili postavljanjem nekog drugog materijala koji se postavlja na dubinu predviđenu za čvor kao podloga i graničnik. Preko Shelfa (doslovce polica) ide ljepilo da bi se potom uglavio čvor. Kod četaka od punog materijala funkciju police ima dno kanala. Vrh rupe neki proizvođači zaštićuju prstenom  od plastike ili metala.

1. Shelf 2. Kanal 3. knot
Oblik i veličina:
Što se oblika tiče, postoji paaaaaaaa beskonačan broj oblika drški, Čini se, ipak, da se bez obzira na širinu izbora nekoliko popularnih formi poput Simpsons Chubby (chubby - debeljko,  zdepast) ili barber handle iznova i iznova koriste.
Ovo je nekoliko najčešćih formi drške
Persian Jar (Persijska vaza) Ponekad se zove "Tulip", to je najjednostavniji oblik sa vrhom koji ima oblik sijalice i savija prema unutra u široku bazu.
Inverse Tulip: Kao Persian jar osim što je zakrivljena prema vrhu da bi se dobila široka, na dnu teška i okrugla baza.
Emillion: Uski zaobljeni vrh zakrivljen ka unutra sa dugom orebrenom bazom zbog boljeg držanja.
Chubby ("debeljko") : Dobro poznati naziv rasprostranjen za kratku i deblju dršku a potiče od čuvenog Simpsonovog modela kratkog i širokog oblika sa malim konkavnim dijelom u blizini baze.
Urn: Ponekad se zove "Polo" ili “Colonel”  opet po poznatim Simpson modelima. Odlikuje ga cilindrični vrh koji oštro zakrivljuje u blizini baze.
Beehive (Košnica):   Zaobljeni oblik sa rebrima radi lakšeg držanja.
Barber handle ima tradicionalni oblik drške koji je inspirisan berberskim četkama za brijanje sa kraja 19 i početka 20 vijeka. Duga drška prilagođena upotrebi u šolji ili posudi.

Naravno, mašta je jedina granica različitih oblika drške . Šta da probate? Kakav oblik je najbolji za vas? Šta Vam je omiljeno? Predstavlja put kojim svako mora proći sam.
Vjerovatno vam može biti od koristi da uzmete u obzir nekoliko sledećih parametara:
-  Veličina ruke ( veličina rukavice biće dobar parametar)
- Faceleather ili posuda
- da li je posuda šolja ili skatl (  koliki je promjer posude koju koristite)
- prevashodni način na koji  držite četku tokom brijanja
- da li preferirate kružni pokret ili "slikarsko" nanošenje
Ako imate krupnu šaku (XL-XXL ) kratka drška možda i neće biti dobar izbor. Sa drugne strane face leather bi po prirodi značio kraću dršku. Šolja ili posuda užeg vrha- barber handle četka, a ako baš volite smash (iiti kružni pokret sa jačim pritiskom na lice) možda je  bolje uzeti neki “čabi”, Long handle podrazumijevaju “paint stroke”. Naravno ovdje nema aksioma i svako svojim putem dolazi  do cilja, no ipak kroz moju praksu ovo je nešto  što sam poprilično dobro utvrdio. Dakle, razmislite o ovih nekoliko parametara, probajte, pa vidite koliko će Vam pomoći.
Time smo o dršci rekli manje-više sve i prelazimo na esenciju četke, spoj inžinjerstva, umjetnosti i alhemije. Na čvor.
Čvor
Mnoge brijadžije početnici vide dršku kao primarni faktor u određivanju vrijednosti četke. Međutim, kvalitet čvora određuje koliko dobro će četka obavljati svoj posao (molim one koji počinju da prvo i uvijek ispitaju čvor pa se tek onda oduševljavaju drškom).
Još jednom dakle, "radni" kraj četke, odnosno svežanj dlake ili vlakana, je onaj dio koji je najvažniji i još je i najveća nepoznanica za većinu kupaca. U istraživanju za ovaj post, kao i u ličnoj potrazi za (meni) odgovarajućom četkom,  mnogo sati je potrošeno na istragu materijala za čvor, njihovo porijeklo, prednosti, mane i vrijednosti.
Da budem potpuno iskren malo je korisnog materijala dostupno, a ono što je na raspolaganju, čini se, generiše više pitanja i konflikata nego odgovora. Pokušaću zato, koliko to znam i mogu,  da ponudim rezultat, destilovan od nečistoća, i pomiješan sa jednakim djelovima zdravog razuma i smislenosti. 
Kontra onog što sam rekao za drške, materijali za čvor su mnogo raznovrsniji danas nego u prošlosti, prije svega zbog različitih sintetičkih materijala koji ranije nijesu bili dostupni. Čista sintetika, materijali tipično opisani kao "nylon," "luma," "vještački" " hipo-alergeni" i niz drugih imena su najnoviji dodatak izboru koji je na raspolaganju, a tu su i  tradicionalne dlake životnjskog porijekla. Kod izbora se uvijek vratite na funkciju četke. Dakle:
Jedan od osnovnih zadataka koje vaša četka mora vršiti da bi služila svrsi je da drži vodu koja će se umutiti u napravljenu pjenu, i služiti da se ovlaži i omekša brada. Bez dovoljno vlage vaš brijač će “vući” i čupati, izazivajući neprijatno i ne previše glatko brijanje.
Voda i pjena i služe kao lubrikant omogućavajući brijaču da klizi preko kože bez napora umjesto da preskače i promašuje dlake kada je podloga suva. Materijali koji se koriste u široko dostupnim jeftinim četkama ne upijaju i ne drže dovoljno vode da bi se dobila vlažna pjena. Bez dovoljno vlage ili odgovarajuće konzistencije pjene kvalitetno brijanje je nedostižno. Ovo je po meni formula za izračunavanje koliko neka četka valja, a sve ostalo je sekundarno, jer četka je, ne zaboravite to, upotrebni predmet.
Čvor brijaće četke je dakle grupacija vlakana prirodnog (životinjska dlaka) ili vještačkog (sintetička vlakna) porijekla, vezanih zajedno u određenom obliku i zalijepljenih u bazi.
Ukupna visina  četke mjeri se  od  dna  drške do vrha čvora.  Sam čvor se sastoji iz lofta - (u bukvalnom prevodu  potkrovlje) dijela koji se koristi za pravljenje pjene i čepa koji loft fiksira u jednu funkcionalnu cjelinu dajući joj kompaktnost i čvrstinu (Socket). Spajanje opet, može biti urađeno samo lijepkom ili uz pomoć plastičnog ili metalnog prstena (Ringlet). Imajte na umu da se lijepak odnosno čep koji on formira, proteže i na vlakna do tačke do koje lijepak prodire (time fiksirajući vratila dlaka/vlakana i čineći ih nefleksibilnim, što će posledično uticati na karakteristike čvora).
Kada se kod četke za brijanje pomene „veličina“ uglavnom je parametar veličina (promjer) knota, koji se pak mjeri šublerom na bazi čvora. Razlike su poprilično ekstremne: Simpsonov klasik „Wee Scot“ ima 14 mm čvor, dok kod pojedinih četki knot može imati veličinu 32mm.
I tu je odmah važno napomenuti sledeće: dakle ako je promjer čvora recimo 24mm čep je ŠIRI. Ljepilo dodaje bar još 2 mm, i to je već 26 mm. Dakle rupa mora biti šira od čvora bar 3 mm jer zbog ljepila ili kontejnera doći ćete u situaciju da proširujete rupu. O tome vodite računa kod reknotinga (zamjene čvora). Ako planirate metodu “uradi sam” prvo OBAVEZNO izvadite stari čvor, izmjerite pažljivo rupu šublerom, i onda uzimajte drugi, a svakako konsultujte iskusne kolege ili prodavce čvorova kako bi Vam dali tačnu dinemziju i dužinu dna.
Na raznoraznim brijačkim forumima može se naći opsežna diskusija o čvorovima. Analizira se sve i svašta. Došao sam do zaključka da kada je u pitanju čvor u fokusu je daleko više čep (ajde da  ga radi lakšeg shvatanja tako zovem ) velična čepa, oblik, visina, a ne dužina i lofta  iznad njega.  Ipak  dužina vlakna iznad čepa, je ono je što je  isto tako  važno kao i visina samog čepa .
Kada se kaže Loft misli se na vertikalno rastojanje od a) vrha drške gde je čvor izlazi iz drške ( rupa čvora) do b) krune ili pika čvora, koji, uz pretpostavku da čvor ima vrh u obliku kupole (ili nadstrešnice), će biti na ili vrlo blizu njenog centra.  Loft je najčešća i često jedina mjera data u opisu čvora četke pored prečnika baze. Ove dvije specifikacije, međutim, neadekvatno služe predviđanju kakav osjećaj će četka dati ili kako će se "ponašati" u upotrebi.

Gornji „slobodni“ dio lofta iliti Collar, dakle dio koji izviruje iz drške i koji obavlja funkciju za koju je četka namijenjena, opet, ima dva dijela: vratila vlakana (stablo iliti po engleski foundation) i krunica (engleski canopy – kupola). "Slobodni " dio lofta  je vertikalno rastojanje od najvišeg nivoa koji lijepak dostiže u centru čvora (tj vrh čepa) do vrha krune (osim ako je vrh lijepka uvučen ispod utičnice oboda, u kom slučaju slobodni dio čvora predstavlja punu dužinu lofta).

1. Tačka do koje doseže lijepak
2. Collar
3. Free loft
 Za očekivati je da upravo  "slobodni " dio lofta utiče na osećaj i performanse četke. Ukoliko je sve drugo isto, čvor sa slobodnim loftom od 42 mm i ukupnom  dužinom lofta od 52 mm će biti primjetno različit od čvora sa slobodnim loftom od 48 mm  u loftu koji je iste ukupne dužine kao njegov prethodnik.
Ovo ne znači da znači da će jedan od ta dva čvora biti bolji ili lošiji od drugog. Oni će biti drugačiji, i zapažanja nakon upotrebe jednog ne mogu se pouzdano primijeniti na drugi.
Još jedan bitan faktor je “kanal” (Breach) odnosno način na koji je formiran središnji dio čvora ili kako su i koliko gusto dlake (ili vlakna) formirani u centru lofta. Prvi faktor određuje fleksibilnost, a drugi “protočnost” četke. Odnosno to kako „drži“ i usmjerava pjenu.

Vrh čvora iliti kupola (canopy) takođe svojim oblikom veoma mnogo utiče na performanse i osjećaj korisinika kod upotrebe četke. Tri najčešća oblika vrha čvora su Bulb (sijalica) - sa zaobljenim vrhom, Fan (lepeza) - koja u načelu ima sve  dlake iste dužine,  Flattop (spljošteni vrh) - popularan kod brijadžija koji pjenu prave na licu, a koji ima ravnu gornju površinu. Još jedna vrsta čvora je takođe poznata kao hibrid čvor, jer kombinuje ravnu površinu Fan-a sa estetikom  čvora u obliku sijalice sa strane. Većina sintetičkih čvorova su, u izvesnoj mjeri, hibridni čvorovi.

Iz svega navedenog vidimo da nekoliko promjenjivih može uticati na izgled, osjećaj i performanse čvora. Oni uključuju: 1) Tip i kvalitet dlake (npr mekoća, žilavost), 2) Prečnik baze čvora (mjereno na vrhu lijepka), 3) zapreminska gustina u osnovi, 4) dubina na kojoj je postavljen, 5) prečnik prstena (socket - korpa) u koju je čvor postavljen, 6) loft, 7) free loft i 8) oblik vrha. Svi ovi faktori u kombinaciji uticaja postavljanja i oblika (tj oblika usađenog u dršci), ukupne estetike,  rascvjetavanje (bloom) , ili širenje (splay), gustina, kičma, piling, scritch, floppiness, pokretljivost, pravljenje pjene, protočnost i brzina sušenja, daju ukupan karakter i “presudu” četke.
Materijali.
Čvorovi su napravljeni od četiri materijala, Jazavčeve, Svinjske, Konjske dlake ili sintetičkih vlakana.
 

Offline Duskos

  • Veliki Majstor brijanja
  • ****
  • Location: Niksic
  • Posts: 191
  • Thanked: 202 times
Četka za brijanje (sve na jednom mjestu)- poglavlje IV- Izrada
« Reply #11 on: February 27, 2018, 04:30:43 PM »
Četke zabrijanje prave se ručno ili mašinski. Postoje prednosti i nedostaci oba metoda proizvodnje.
Mašinski napravljeni čvorovi imaju tendenciju da budu ne tako čvrsto upakovani kao hand made čvorovi, postoji veća vjerovatnoća rasipanja dlake, kao i da su dlake trimovane mašinski da bi se postigao željeni oblik. Ovim se gubi najdragocjeniji dio dlake - njen vrh. Hand made čvorovi su gušći, ručno oblikovani (bez obrezivanja) ručno vezani i zalijepljeni. Mašinski knotovi su jeftiniji, što je jedina korist posjedovanja mašinski napravljene četke.   

Mašinski pravljene četke
Napomena: Sintetičke četke nisu mašinski napravljene četke (odnosno, nisu sve sintetičke četke mašinski napravljene) Sintetika kao referenca za četku odnosi se na materijale koji se koriste u proizvodnji čvora četke, a ne metoda proizvodnje.
Način dobijanja četaka od prirodne dlake se u početku razlikuje zavisno od toga da li se radi o četkama od prirodnog ili vještačkog materijala.
Četke od prirodnog Vlakna se u iti prave od jazavčeve, konjske ili svinjske dlake.
Sem konja priča najčešće počienjtako što se jazo ili svinja liše ovozemnog postojanja.
U slučaju jazavaca, ipak ima i određeni broj prodavaca koji uzgajaju jazavce na farmama u velikim ograđenim prostorima. Uspavaju ih tejzerom i obriju. Ipak daleko češće sirota životinja naše zadovoljstvo plaća glavom.  Kada se to desi sledi dranje i prodaja krzna.
Krzno se potom gradira od strane distributera i prodaje proizvođačima čvorova. (Napomena: Ovi proizvođači ili prodaju samo čvorove ili cijele četke (dršku nabavljaju od drugih ili je sami izrađuju).
Proizvođač čvorova zatim uklanja dlake iz krzna i sortira dlake u različitim gradacijama dlake koju prodaju.

Odavde je sve isto bez obzira na vrstu dlake ili porijeklo (sintatika ili priorodna)
Prva faza je usnopljavanje: Kada se dlaka sortira prema razredu, proizvođač sakuplja pravu količinu dlake (po težini) i češlja ih da se uklone sve zalutale dlake i pravilno poravnava snop.


Dlake se zatim stavljaju u kalup koji daje prepoznatljiv oblik. Snop vlasi se potom lupka po dnu dok se svi vrhovi ne poravnaju.

Čvor se zatim veže navojem i dno vlasi se siječe prema  prema željenoj dužini lofta.


Konačno, kapica se lijepi na dno da bi čvor zadržao oblik i konac se uklanja.

Sledi montiranje čvora u dršku lijepljenje i magija može da počne

 
The following users thanked this post: Meraklija, Dragce, machineton, Limoozina, floyd, djepeto

Offline nevermind89

  • Doktor za brijanje
  • *****
  • Location: Novi Sad
  • Posts: 473
  • Thanked: 106 times
    • Email
Re: Četka za brijanje (sve na jednom mjestu)- poglavlje IV- Izrada
« Reply #12 on: February 27, 2018, 06:17:43 PM »
Kao i uvek odličan tekst. Svaka čast.

Sent from my Redmi Note 4 using Tapatalk

 

Offline Limoozina

  • Doktor za brijanje
  • *****
  • Location: Beograd, Srbija
  • Posts: 770
  • Thanked: 302 times
    • Email
Re: Četka za brijanje (sve na jednom mjestu)- poglavlje III- anatomija
« Reply #13 on: February 27, 2018, 07:17:26 PM »

B R A V O
 

Offline Shavenovich

  • Doktor za brijanje
  • *****
  • Location: Podgorica
  • Posts: 406
  • Thanked: 152 times
  • shave is meditation,not iritation
    • Email
Re: Četka za brijanje (sve na jednom mjestu)- poglavlje II- funkcija
« Reply #14 on: February 28, 2018, 01:32:25 PM »
Dule svaka ti cast na ovakvom postu stvarno nemam rijeci,svaka bi te majka u dom pozeljela ^-^najljepse je vidjet ovakvu posvecenost nasem hedonistickom osnovnom predmetu/alatu 👍🏻
 

 

Najnovije:

Users Online
Users: 3
Guests: 14
Total: 17